Više od 400 godina nakon njegove smrti, Vatikan je primio službeni zahtjev za beatifikaciju Mattea Riccija, talijanskog isusovca poznatog po svojim naporima da u 16. stoljeću evangelizira Kinu.
Ricci, rođen 1552. umro je 1610. u Pekingu, bio je jedan od prvih isusovaca koji su živjeli u Kini. Uveo je novi pristup navještanju katoličke vjere prilagođavajući se lokalnoj kulturi. Učio je jezik i stekao ugled učenjaka toliko da ga je čak car Wanli pozvao da dođe poučavati na carskom dvoru.
Unatoč Riccijevom početnom uspjehu u evangeliziranju Kineza, Vatikan je bio skeptičan prema njegovoj metodi miješanja katoličanstva s kineskom kulturom. Posebno im je upitno bilo Riccijevo prihvaćanje kineskog štovanja predaka koje je dopuštao obraćenicima kao legitimni, ne-teološki spomen predaka. Nakon nekoliko desetljeća rasprave, Vatikan je odlučio da je kineska praksa obreda štovanja predaka nespojiva s katoličkim naukom i zabranio je. To je 1721. uzrokovalo da kineski car zabrani sve kršćanske misije u Kini, što je značilo i zatvaranja svemu što je Ricci tako strpljivo godinama radio.
Odnos suvremeniih država Vatikana i Kine je slab: kineski komunistički režim prekinuo je sve veze s Vatikanom 1951. godine i šest godina kasnije osnovao “Katoličku kinesku patriotsku udrugu” koja ne priznaje papu kao svog poglavara.
U Vatikanu se nadaju da će prijedlog Riccijeve beatifikacije potaknuti evangelizaciju i dijalog s Kinom. Sam papa Franjo osobno se od davno divi Ricciju. Isam je kao mladi isusovac bio sanjao da će jednog dana postati misionar u Japanu.
Papa Franjo je Riccija pohvalio kao uzor navještanja evanđelja. U svom govoru u studenom 2013. rekao je: “Moramo uvijek stidjeti se i tražiti oprost za apostolske neuspjehe koje donosi nedostatak hrabrosti. Mislim primjerice na pionirske intuicije Mattea Riccija koje su u svoje vrijeme bile zapostavljene.”
