Hrvatska pokrajina Družbe Isusove - Croatian province of the Society of Jesus

Naša formacija

Slijediti Krista u nošenju križa znači otvarati se zajedno s njime svakoj žeđi koja pogađa čovječanstvo današnjice.

iz 2. dekreta 35. Generalne Kongregacije

Kroz pet stoljeća isusovačke povijesti mnogi izrazi su zadobili svoja specifična značenja. Ovo su uobičajeni koraci isusovačke formacije.

Novak
Skolastik
Studij filozofije
"Magisterij"
Studij teologije
Svećeničko ređenje
Post/diplomski studij
Treća probacija
Zadnji zavjeti
Ljudi spremni i voljni biti poslani
Trajna formacija

Novak

Pošto kandidat bude primljen u Družbu - bilo kao kandidat za svećenika bilo kao kandidat za brata - najprije prolazi novicijat, vrijeme od dvije godine koje provodi u upoznavanju isusovačke duhovnosti i povijesti. To je vrijeme osobnog rasta u molitvi, zajedničkom životu i praktičnim poslovima koji se traže za zajednički život i kasnije poslanje. Upoznavajući sebe, ali još više Krista Gospodina, živi iskustvo tridesetodnevnih duhovnih vježbi kao i praktično iskustvo rada u našim apostolatima. Ako se tijekom dvije godine života u novicijatu pokaže prikladnim, na kraju druge godine izražava svoje predanje polažući zavjete čistoće, siromaštva i poslušnosti. Daljnja njegova formacija ovisi o tome da li je kandidat za svećenika ili je brat.

Skolastik

Skolastik je isusovac koji je završio svoj novicijat i priprema se za svećeništvo. Većina isusovaca su svećenici ili se pripremaju na ređenje.

Studij filozofije

Nakon dvije godine novicijata, u kojima mladi isusovac usvaja temeljne molitvene stavove, te položi prve zavjete u Družbi Isusovoj, upisuje trogodišnji studij filozofije na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Pitanje nužnosti studija filozofije u našoj formaciji polazi od činjenice da filozofija ponajprije čini temelj za daljnji studij teologije. Uz to, zahvaljujući njoj, mladi isusovac stječe smjernice u kritičkom prosuđivanju i postavljanju stavova prema svijetu, vremenu i mentalitetu u kojem živi.

"Magisterij"

Između studija filozofije i teologije redovito postoji vrijeme koje se u isusovačkoj terminologiji naziva magisterij. Ovo je iskustvo potpune izloženosti u nekoj službi. Ovdje se kroz jednu, dvije ili ponekad tri godine skolastik uključuje u poslanje provincije kao "full-time" zaposleni član - koristeći svoje vještine i znanja koje je već zadobio, prepoznajući smjer za sebe i za Družbu s obzirom na vrstu pastorala za koji izgleda da bi mu najbolje odgovarao. Iako ovo vrijeme u nekoj mjeri produžuje samu formaciju, priličan broj isusovaca ovo proživljava kao jako plodonosno vrijeme svog života u Družbi. Tradicionalno magisterij se odvijao kroz podučavanje u školama koje je vodila Družba. Ipak, proteklih godina mladi isusovci se šalju i na druge službe - često i u druge provincije s kojima naša surađuje.

Studij teologije

Nakon magisterija skolastik se vraća na fakultet kako bi završio svoj studij teologije. Kroz ovo vrijeme priprema na svećeništvo zauzima važno mjesto u formaciji. Uz to sada se već polako ocrtava i budući rad ovog subrata. Cilj je da svatko prođe proces bogate integracije između osobnog napretka, sposobnosti za određeni apostolat, studija filozofije i teologije i zauzetosti za svećeništvo kao isusovac.

Teološki studij nije samo priprava za ređenje, nego i neophodno sredstvo da izvršimo svoje poslanje. Teološka formacija mora osposobiti isusovačkog skolastika da uspostavi kritički dijalog između teologije i kulture, između vjere i stvarnih pitanja i problema koja se javljaju od strane ljudi kojima smo poslani.

Studij teologije traje tri ili četiri godine, ovisno o tome gdje se studira. Skolastici naše provincije teologiju studiraju izvan naše provincije: u Rimu, Parizu, Varšavi...

Svećeničko ređenje

Pri kraju studija teologije skolastika se pripušta đakonskom ređenju, to je zadnja stepenica prije svećeništa. Trajanje razdoblja đakonata je različito, ovisi o kanonskim propisima i prosudbi poglavara. Jedom zaređeni svećenik počinje svoj pastoral kao službenik Riječi i Sakramenta, poslan na određenu službu ili na daljnji studij.

Post/diplomski studij

Neki isusovci bit će od Provincijala poslani na dodatni studij - magisterij ili doktorat. U izboru studija uzimaju se u obzir intelektualne sposobnosti, apostolske potrebe provincije itd. Nakon završenog studija slijedi posljednja etapa formacije.

Treća probacija

Za skolastike i braću koja završe studij, proces formacije još uvijek nije gotov. Nakon nekoliko godina aktivnog pastorala isusovac se na nekoliko mjeseci povlači iz svog apostolata kako bi, u društvu nekoliko svoje subraće i pod vodstvom iskusnijeg subrata svećenika, proveo nekoliko mjeseci u razmišljanju o svom razvoju kao osobe i kao isusovca. Kroz ovaj period - poznat kao treća probacija - on ponovno proživljava mjesečne Duhovne vježbe. U molitvi se trudi oko dublje povezanosti sa svojim Gospodinom, pokušavajući spojiti na što bogatiji mogući način svoje aktivno djelovanje kroz svoju službu i svoj poziv, da bude doista kontemplativan - onaj koji, kako kaže sv. Ignacije, "nalazi Boga u svim stvarima" sa što većom slobodom i lakoćom. Često kroz ovo vrijeme isusovcu biva dana neka služba koja se razlikuje od one uobičajene - kako bi se unaprijedila njegova raspoloživost za različite načine na koji Bog djeluje kroz njega i po kojoj on može prići različitim osobama u vrlo različitim situacijama.

Zadnji zavjeti

Nakon vremena treće probacije isusovački svećenik ili brat biva pozvan od Družbe da položi Zadnje zavjete. Ovo potpuno učvršćuje poveznicu između njega i Gospodina kroz Družbu koja nosi njegovo ime.

Prigodom zadnjih zavjeta Družba Isusova svjedoči da predanje koje je učinio jedan od njenih članova prije deset ili petnaest godina, Bog prihvaća i potvrđuje. I Družba se vrlo raduje toj potvrdi. Pozvan na te zavjete od p. Generala, subrat polaže svoje zavjete prije samog obreda pričesti, pred uskrslim Kristom prisutnim u Euharistiji.

Ljudi spremni i voljni biti poslani

Ovo je, sve u svemu, dugo putovanje. Ali već od trenutka kada skolastik ili brat polože svoje prve zavjete dio su Družbe obogaćujući svo njeno djelovanje svojim molitvama, svojom osobnom prisutnoću i utjecajem, svojim studijem koje predaje kao djelo koje čini za Gospodina i konačno osobno sudjelujući u konkretnom poslanju provincije. Kroz svo vrijeme formacije, glavni  je cilj da ljudski napredak isusovca prati postupno zadobivanje mudrosti, učenja, suosjećanja i vještina koje će ga učiniti učinkovitim navjestiteljem Evanđelja u različitim situacijama i različitim ljudima. Ključna stvar je da on stasa u čovjeka kojeg se može poslati - čovjek raspoloživ za poslanje - gdjegod to potrebe ljudi ili mogućnosti za širenje Radosne Vijesti zahtijevaju. To je bio i cilj svetog Ignacija. To ostaje i danas istinski cilj formacije u Družbi Isusovoj.

Trajna formacija

Formacija jednog isusovca ne završava se kada osoba položi svoje zadnje zavjete. Svaki isusovac je potaknut da nastavi učiti i rasti kako bi odgovorio na zahtjeve našeg poslanja i izazove današnjeg svijeta. P. Pedro Arrupe je rekao da nas današnji izazovi:

"obvezuju da razmišljamo što više o svijetu, kao i o sebi, kako bi spoznali kako možemo mijenjati sebe i osvježiti svoje znanje, naše stavove i naše apostolske metode s ciljem da rastemo u svom pozivu."

Od isusovca se očekuje napredak i zrelost kroz sve korake života i vjere. Isusovac treba nastaviti rasti cijeli svoj život kako bi bio sposoban probuditi život u drugima. Treba steći nova znanja i vještine potrebne za ispunjenje apostolskih zadataka u promjenjivim okolnostima.

P. Peter-Hans Kolvenbach napominjao je da odgovornost za trajnom formacijom leži u samim isusovcima:

"Nakon Boga, isusovci sami su najodgovorniji; i ništa trajno i odlučujuće neće biti dostignuto ako ne učine vrlo osobnu obvezu dati se potpuno u svakom pojedinom stupnju njihove formacije."