Hrvatska pokrajina Družbe Isusove - Croatian province of the Society of Jesus

Naša formacija

...u službi vjere i promicanju pravde...

iz 2. dekreta 32. Generalne Kongregacije

Obavijesti FFRZ-a

Kroz pet stoljeća isusovačke povijesti mnogi izrazi su zadobili svoja specifična značenja. Ovo su uobičajeni koraci isusovačke formacije.

Novak
Skolastik
Studij filozofije
"Magisterij"
Studij teologije
Svećeničko ređenje
Post/diplomski studij
Treća probacija
Zadnji zavjeti
Ljudi spremni i voljni biti poslani
Trajna formacija

Novak

Pošto kandidat bude primljen u Družbu - bilo kao kandidat za svećenika bilo kao kandidat za brata - najprije prolazi novicijat, vrijeme od dvije godine koje provodi u upoznavanju isusovačke duhovnosti i povijesti. To je vrijeme osobnog rasta u molitvi, zajedničkom životu i praktičnim poslovima koji se traže za zajednički život i kasnije poslanje. Upoznavajući sebe, ali još više Krista Gospodina, živi iskustvo tridesetodnevnih duhovnih vježbi kao i praktično iskustvo rada u našim apostolatima. Ako se tijekom dvije godine života u novicijatu pokaže prikladnim, na kraju druge godine izražava svoje predanje polažući zavjete čistoće, siromaštva i poslušnosti. Daljnja njegova formacija ovisi o tome da li je kandidat za svećenika ili je brat.

Skolastik

Skolastik je isusovac koji je završio svoj novicijat i priprema se za svećeništvo. Većina isusovaca su svećenici ili se pripremaju na ređenje.

Studij filozofije

Nakon dvije godine novicijata, u kojima mladi isusovac usvaja temeljne molitvene stavove, te položi prve zavjete u Družbi Isusovoj, upisuje trogodišnji studij filozofije na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Pitanje nužnosti studija filozofije u našoj formaciji polazi od činjenice da filozofija ponajprije čini temelj za daljnji studij teologije. Uz to, zahvaljujući njoj, mladi isusovac stječe smjernice u kritičkom prosuđivanju i postavljanju stavova prema svijetu, vremenu i mentalitetu u kojem živi.

"Magisterij"

Između studija filozofije i teologije redovito postoji vrijeme koje se u isusovačkoj terminologiji naziva magisterij. Ovo je iskustvo potpune izloženosti u nekoj službi. Ovdje se kroz jednu, dvije ili ponekad tri godine skolastik uključuje u poslanje provincije kao "full-time" zaposleni član - koristeći svoje vještine i znanja koje je već zadobio, prepoznajući smjer za sebe i za Družbu s obzirom na vrstu pastorala za koji izgleda da bi mu najbolje odgovarao. Iako ovo vrijeme u nekoj mjeri produžuje samu formaciju, priličan broj isusovaca ovo proživljava kao jako plodonosno vrijeme svog života u Družbi. Tradicionalno magisterij se odvijao kroz podučavanje u školama koje je vodila Družba. Ipak, proteklih godina mladi isusovci se šalju i na druge službe - često i u druge provincije s kojima naša surađuje.

Studij teologije

Nakon magisterija skolastik se vraća na fakultet kako bi završio svoj studij teologije. Kroz ovo vrijeme priprema na svećeništvo zauzima važno mjesto u formaciji. Uz to sada se već polako ocrtava i budući rad ovog subrata. Cilj je da svatko prođe proces bogate integracije između osobnog napretka, sposobnosti za određeni apostolat, studija filozofije i teologije i zauzetosti za svećeništvo kao isusovac.

Teološki studij nije samo priprava za ređenje, nego i neophodno sredstvo da izvršimo svoje poslanje. Teološka formacija mora osposobiti isusovačkog skolastika da uspostavi kritički dijalog između teologije i kulture, između vjere i stvarnih pitanja i problema koja se javljaju od strane ljudi kojima smo poslani.

Studij teologije traje tri ili četiri godine, ovisno o tome gdje se studira. Skolastici naše provincije teologiju studiraju izvan naše provincije: u Rimu, Parizu, Varšavi...

Svećeničko ređenje

Pri kraju studija teologije skolastika se pripušta đakonskom ređenju, to je zadnja stepenica prije svećeništa. Trajanje razdoblja đakonata je različito, ovisi o kanonskim propisima i prosudbi poglavara. Jedom zaređeni svećenik počinje svoj pastoral kao službenik Riječi i Sakramenta, poslan na određenu službu ili na daljnji studij.

Post/diplomski studij

Neki isusovci bit će od Provincijala poslani na dodatni studij - magisterij ili doktorat. U izboru studija uzimaju se u obzir intelektualne sposobnosti, apostolske potrebe provincije itd. Nakon završenog studija slijedi posljednja etapa formacije.

Treća probacija

Za skolastike i braću koja završe studij, proces formacije još uvijek nije gotov. Nakon nekoliko godina aktivnog pastorala isusovac se na nekoliko mjeseci povlači iz svog apostolata kako bi, u društvu nekoliko svoje subraće i pod vodstvom iskusnijeg subrata svećenika, proveo nekoliko mjeseci u razmišljanju o svom razvoju kao osobe i kao isusovca. Kroz ovaj period - poznat kao treća probacija - on ponovno proživljava mjesečne Duhovne vježbe. U molitvi se trudi oko dublje povezanosti sa svojim Gospodinom, pokušavajući spojiti na što bogatiji mogući način svoje aktivno djelovanje kroz svoju službu i svoj poziv, da bude doista kontemplativan - onaj koji, kako kaže sv. Ignacije, "nalazi Boga u svim stvarima" sa što većom slobodom i lakoćom. Često kroz ovo vrijeme isusovcu biva dana neka služba koja se razlikuje od one uobičajene - kako bi se unaprijedila njegova raspoloživost za različite načine na koji Bog djeluje kroz njega i po kojoj on može prići različitim osobama u vrlo različitim situacijama.

Zadnji zavjeti

Nakon vremena treće probacije isusovački svećenik ili brat biva pozvan od Družbe da položi Zadnje zavjete. Ovo potpuno učvršćuje poveznicu između njega i Gospodina kroz Družbu koja nosi njegovo ime.

Prigodom zadnjih zavjeta Družba Isusova svjedoči da predanje koje je učinio jedan od njenih članova prije deset ili petnaest godina, Bog prihvaća i potvrđuje. I Družba se vrlo raduje toj potvrdi. Pozvan na te zavjete od p. Generala, subrat polaže svoje zavjete prije samog obreda pričesti, pred uskrslim Kristom prisutnim u Euharistiji.

Ljudi spremni i voljni biti poslani

Ovo je, sve u svemu, dugo putovanje. Ali već od trenutka kada skolastik ili brat polože svoje prve zavjete dio su Družbe obogaćujući svo njeno djelovanje svojim molitvama, svojom osobnom prisutnoću i utjecajem, svojim studijem koje predaje kao djelo koje čini za Gospodina i konačno osobno sudjelujući u konkretnom poslanju provincije. Kroz svo vrijeme formacije, glavni  je cilj da ljudski napredak isusovca prati postupno zadobivanje mudrosti, učenja, suosjećanja i vještina koje će ga učiniti učinkovitim navjestiteljem Evanđelja u različitim situacijama i različitim ljudima. Ključna stvar je da on stasa u čovjeka kojeg se može poslati - čovjek raspoloživ za poslanje - gdjegod to potrebe ljudi ili mogućnosti za širenje Radosne Vijesti zahtijevaju. To je bio i cilj svetog Ignacija. To ostaje i danas istinski cilj formacije u Družbi Isusovoj.

Trajna formacija

Formacija jednog isusovca ne završava se kada osoba položi svoje zadnje zavjete. Svaki isusovac je potaknut da nastavi učiti i rasti kako bi odgovorio na zahtjeve našeg poslanja i izazove današnjeg svijeta. P. Pedro Arrupe je rekao da nas današnji izazovi:

"obvezuju da razmišljamo što više o svijetu, kao i o sebi, kako bi spoznali kako možemo mijenjati sebe i osvježiti svoje znanje, naše stavove i naše apostolske metode s ciljem da rastemo u svom pozivu."

Od isusovca se očekuje napredak i zrelost kroz sve korake života i vjere. Isusovac treba nastaviti rasti cijeli svoj život kako bi bio sposoban probuditi život u drugima. Treba steći nova znanja i vještine potrebne za ispunjenje apostolskih zadataka u promjenjivim okolnostima.

P. Peter-Hans Kolvenbach napominjao je da odgovornost za trajnom formacijom leži u samim isusovcima:

"Nakon Boga, isusovci sami su najodgovorniji; i ništa trajno i odlučujuće neće biti dostignuto ako ne učine vrlo osobnu obvezu dati se potpuno u svakom pojedinom stupnju njihove formacije."